Intervju: Stjepan Šterc

Stjepan Šterc poznati je hrvatski demograf i profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Razgovor s njim vodio je Orsat Spajić.

Nalazi li se Hrvatska u ponoru bijele kuge?

Moram priznati kako je pojam bijela kuga u svojoj osnovi zapravo neprimjeren demografskoj problematici i nerado ga koristim u svom izričaju. Nije primjereno demografske procese, pa makar i negativne, uspoređivati s takvom ili bilo kakvom drugom bolešću. Hrvatska se nalazi pred ponorom izumiranja ukupnog stanovništva i demografskog sloma sa svim negativnim demografskim pokazateljima i trendovima u koliko se ništa planski i radikalno ne poduzme. Nismo još u ponoru zato što još uvijek postoji potencijal fertilnog ženskog stanovništva dovoljan da se kroz poticaje provede demografska revitalizacija.

Koliku opasnost predstavlja masovno iseljavanje stanovništva?

Recentno veliko iseljavanje, posebno mladog, obrazovanog i biodinamički postojanog stanovništva, najveća je opasnost za demografsku budućnost Hrvatske. Odlaskom mladih odlazi i hrvatska budućnost, nositelji inovacija, promjena, novih vrijednosti i svega što u sebi ima mlada generacija. Emigracija danas i u kasnijoj fazi povećava starost ukupnog stanovništva, prirodni pad, smanjuje rodnost i ubrzava izumiranje ukupnog stanovništva do razine upitne revitalizacije domicilnim stanovništvom. Trenutno je to najgori demografski proces u Hrvatskoj.

Koliko je po vama Hrvatska izgubila stanovnika 2015. godine i hoće li se ovi trendovi nastavljati?

Prošle je godine Hrvatska po prirodnom padu izgubila oko 17 500 osoba, a kroz iseljavanje oko 60 000 osoba (negativna je migracijska bilanca bila preko 50 000 osoba), što ukupno potvrđuje depopulaciju na razini oko 70 000 osoba! Katastrofalni demografski podaci za 2015. godinu nikog nisu u političkom sustavu posebno uznemirili niti natjerali na bilo kakvo postupanje u smislu donošenja strateških odluka za zaustavljanje nestanka hrvatske populacije. Zato je potpuno jasno kako će se negativni trendovi i dalje nastaviti s vrlo vjerojatno intenziviranjem negativnosti.

Kako poticati rast nataliteta u Hrvatskoj?

Apsolutno je jasno kako se rodnost mora poticati kad se već toliko toga nepotrebno potiče u našoj zemlji. Reprodukcija ljudskog potencijala najvažniji je proces u društvu i svaka ga ozbiljna zemlja planski potiče u interesu svog ukupnog razvoja(gospodarskog i inog), jer bez demografskog razvoja nema niti gospodarskog. Kako? Izravnim davanjima po djetetu, mjesečnim davanjima za svako dijete do 10. godine starosti, smanjivanjem cijena jaslica i vrtića, zapošljavanjem mladih, davanjem sigurnosti mladim obiteljima, usklađivanjem radnog i ostalih prava s potrebama revitalizacije Hrvatske, rješavanjem stambenih pitanja kroz državne stanove, izradom projekata i programa zapošljavanje mladih u izvangradskim sredinama, produženjem porodiljskog dopusta na godinu dana, puna plaća za zaposlene za trajanja porodiljskog i prosječna hrvatska plaća za nezaposlene majke, uvođenje instituta majke odgajateljice ili oca odgajatelja…

Kakve zakonodavne reforme bi trebali poduzeti za pronatalitetnu politiku?

Primarno se treba mijenjati zakon o radu sukladno koncepciji revitalizacije prema kojem nema otpuštanja roditelja, nema povratka na novo radno mjesto(osim ako nije više plaćeno), nema smanjivanja dohotka, nema fiksnog radnog vremena za trudnice i majke itd. itd. Zapravo se sve treba zakonski regulirati od statusa do različitih poticaja kako bi sigurnost u budućnosti bila jamstvo odluke o rađanju.

Da li se problem pada stanovništva ne shvaća ozbiljno i kada bi to moglo doći na naplatu?

Problem depopulacije i izumiranja stanovništva uopće se ne shvaća ozbiljno u političkim krugovima i mogu reći kako su ga puno ozbiljnije počeli shvaćati u izvan političkim krugovima (svima onima kojima je brojnost i struktura stanovništva u budućnosti bitna za njihove djelatnosti). Naplata će vrlo brzo početi stizati kada u školsku, radnu, mirovinsku i svaku rugu dob uđu manje brojne kohorte stanovništva i kad će dovesti u pitanje funkcioniranje svih sustava u zemlji.

Kakve su vaše procjene za Hrvatsku 2020. godine?

Hrvatska će do 2020. godine izgubiti vjerojatno preko 300 000 stanovnika ako se negativni trendovi iseljavanja i prirodnog pada stanovništva iz 2015. nastave dalje bez intenziviranja. Dakle imat ćemo manje od 4 milijuna stanovnika već u popisu stanovništva 2021. godine. Podaci su zaista uznemirujući, a mi se gotovo ne mičemo s mjesta niti pokušavamo postaviti populacijsku politiku.

Je li vrijeme za aktivno organiziranje okruglih stolova i foruma kako bi

podizali svijest o problemu pada nataliteta?

Na žalost vrijeme je okruglih stolova, foruma i sličnih aktivnosti već prošlo. Svi smo se dosta umorili od dokazivanja onoga što je svima jasno. Struka to više ne želi, već će izaći s jasnim priopćenjem ili upozorenjem hrvatskoj javnosti.

Koja je vaša poruka političarima, a i mladima u Hrvatskoj?

Blizu smo izričaja i poruke svima. Napustite Hrvatsku što prije kako bi ju mogli voljeti jer je to jednostavnije u iseljeništvu, i kako bi zadržali idealizam prema vrijednostima.

#Hrvatska