Komercijalizacija sporta i korištenje zabranjenih supstanci

Marija Šarapova, ruskinja koja je bila pozitivna na meldonij, supstancu koju je uzimala od 2006. godine brani se tezom da do početka 2016. godine to nije bila zabranjena supstanca ,ali da se početkom ove godine našla na listi zabranjenih za što ona nije znala.Meldonij se naširoko primjenjuje u medicini kao antiishemijski lijek, odnosno pri liječenju u kojem tjelesna tkiva primaju nedovoljnu količinu kisika zbog ometenog optoka krvi u žilama koje ih poslužuju. Također, koristi se i kao lijek protiv stresa, u liječenju raznih kardiovaskularnih bolesti i drugih patologija koje uključuju ishemiju tkiva, ali isto tako, zdravom sportašu može povečati izdržljivost prilikom vježbanja. Ovaj slučaj možemo povezati i sa slučajem Arijana Ademija , nogometaša GNK Dinamo koji je kažnjen s šest godina zabrane igranja profesionalnog nogometa.

Koliko zapravo sportaši znaju za preparate koje uzimaju i dali su uopće svijesni koliko štete njihovim organizmima. U svom dosadašnjem rekreativnom bavljenju sportom došao sam do nekih zaključaka ,koje mogu potvrditi osobnim iskustvom ali i iskustvom drugih sportaša koji nisu koristili anabolike (nedopuštena sredstva) u sportu. Glavna i osnovna teza s kojom se neće složiti mnogi je da nema vrhunskih sportskih rezultata bez upotrebe anaboličkih steroida ili nekih drugih sredstava dopinga. Niti jedan sportaš ne može očekivati medalju na Olimpijadi ili bilo kojem međunarodnom turniru bez uporabe dopinga. To je jednostavno neporeciva činjenica!

Trik je u tome da su metode varanja doping kontrole razrađene i usavršene do perfekcije. Korištenje anaboličkih steroida iznimno je rašireno u bodybuildingu, atletici i plivanju. Iako su još starogrčki olimpijci (misli se na one originalne starogrčke olimpijske igre) imali običaj u vrijeme priprema za natjecanje jesti životinjske testise da bi u organizam unosili više testosterona počeci korištenja steroida u današnjem smislu te riječi predstavljanjem prvog injekcijskog pripravka na bazi testosterona 1935. godine.

U svrhu komercijalizacije sporta brojni propusti su napravljeni. Odbijanja doping testova, lažiranja , laganja te obmanjivane javnosti su jako česti slučajevi gdje se brane sportske zvijezde da se nebi srozao ranking sporta. Slučajevi Šarapova i Ademi može se okarakterizirati kao propust lječničke službe ili su jednostavno „žrtvena janjad“ da neke institucije opravdaju svoj smisao postojanja.